Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

 

LOGOPEDSKA TERAPIJA

ISKUSTVA I MOGUĆNOSTI

TEORIJSKI DIO

Rad u logopedskoj terapiji, nažalost prvenstveno obilježavaju problemi, osnovni je i onaj koji u najvećoj mjeri ograničava i utiče na uspjeh dijela terapijskih postupaka i na rezultate je kronološka dob polaznika, a radi se o sedmogodišnjacima odn. osmogodišnjacima – u periodu kada postaju korisnici podružnice.

Nužnost i važnost rane intervencije ; (Rana intervencija temelji se na većem stupnju plasticiteta mozga u mlađe djece – (Rosenwasser i Axelard, 2001.); i sustavnog načina terapijskog rada s ovom populacijom je presudan faktor za postizanje rezultata, a nažalost upravo izostanak toga je ono zbog čega u svakodnevnoj praksi gubimo najviše energije.

Postoji čitav niz postupaka koji su začetak logopedske terapije, jer pomažu i stjecanju rane komunikacije i komunikacijskih vještina ;

prvenstveno program ABA (Primjenjena analiza ponašanja); kroz razvoj združene pažnje, razumijevanje i igru.

Ovi oblici ranog rada zahtijevaju stvaranje mobilnih službi, jer su istraživanja pokazala da se najbolji rezultati postižu u kućnom okruženju i kroz sudjelovanje cijele obitelji.

Rano otkrivanje i saznanje o prirodi i ograničenjima koje ovo stanje nosi, je ključno upravo zbog pravovremenog rada na usvajanju vještina komunikacije kroz individualno prilagođene i osmišljene oblike učenja. Stvaraju se preduvjeti za razvoj i usvajanje govora ili za neku od dopunskih metoda;

-govor znakovima (Carr, 1982.);

-pokazivanjem ili doticanjem slika ili sličnih vizualnih simbola (Reichle, York & Sigafoos, 1991.);

-PECS (The picture exchange communication system), sistem prvotno razvijen za poticanje razvoja komunikacije kod male djece s autizmom i sličnim teškoćama vezanim uz socijalnu komunikaciju.

Nužno je naglasiti i važnost uloge roditelja, kao aktivnih sudionika ovog procesa i potrebu osmišljavanja zajedničkih oblika rada  (pr:  Tretman Early Bird, autorice Shields, 2001.; Velika Britanija).

Iskustvo rada u praksi nas uči da je upravo to najveća potreba- programi rada koji bi stručnim defektološkim i psihološkim oblicima podrške i edukacije za roditelje i omogućili im da budu ravnopravni sudionik terapijskog procesa i svom djetetu najbolji terapeut kroz sve faze usvajanja komunikacijskih vještina.

PRAKTIČNI DIO

Načini rada i dostupne metode i sredstva rada;

terapijski postupak je organiziran kroz individualni pristup i odvija se u kabinetu, te slijedom procjene logopeda i u skladu sa potrebama polaznika i kroz rad u grupama, odnosno razredima.

U kabinetu koristimo računalo sa prilagođenim programima za rad (iskustvo iz prakse pokazuje da većina polaznika vrlo dobro prihvaća rad na računalu, zainteresirani su i lako savladavaju ovaj oblik rada);

logopedski set Behringer koji omogućava spektralno filtriranje glasova i mogućnost optimalne razumljivosti govora;

vizualno-kognitivnu podršku kreiranu za strukturirani  TEACCH program, koji se koristi u radu sa dijelom polaznika, a djeluje na poticanje komunikacije i usvajanje govorno-jezičnih znanja.

 

 

KAKO RAZGOVARATI?

-prilagodite svoj govor djetetovom stupnju razvoja govora

-govorite kratko i u direktnim rečenicama

-kombinirajte geste, poticaj i dodir s riječima koje koristite kako bi povećali razumijevanje

-koristite geste i facijalnu ekspresiju

-pričajte o svemu što vi radite, što dijete radi ili je radilo i komentirajte

-proširite ono što dijete kaže u rečenicu

-smanjite broj pitanja upućenih djetetu

-svaki trenutak je prikladan za učene, iskoristite svaku priliku za komunikaciju

-promišljati najprirodnije prilike za stjecanje ciljanih vještina

 

 

Helena Brešan Bošnjak prof. defektolog- logoped